Zakon o fiskalizaciji prekršaje dijeli u tri skupine — lakše, teže i najteže — i za svaku propisuje raspon novčane kazne. Za pravnu osobu gornja granica doseže 66.360 eura, a za ponovljeni teži prekršaj i više. Ovaj pregled pomaže razumjeti kakva ponašanja zakon kažnjava i gdje se u praksi najlakše pogriješi.
Ovo je sažetak prekršajnih odredbi Zakona o fiskalizaciji (Narodne novine 89/2025). Točan opis svakog prekršaja i propisani raspon uvijek provjerite u samom tekstu zakona — mjerodavan je zakon, a konkretnu kaznu u rasponu određuje nadležno tijelo.
Tko može biti kažnjen
Zakon za isti prekršaj propisuje zasebne kazne za više osoba:
- pravnu osobu — trgovačko društvo koje je prekršaj počinilo,
- odgovornu osobu u pravnoj osobi — najčešće člana uprave ili direktora,
- fizičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.
To znači da prekršaj tvrtke može biti kažnjen dvaput: jednom tvrtki, jednom direktoru osobno.
Tri skupine prekršaja
Zakon prekršaje razvrstava prema težini posljedica. Najteži su oni koji fiskalizaciju onemogućuju ili izbjegavaju, a lakši oni koji se tiču evidencija, rokova dojave i označavanja.
Rasponi kazni
| Skupina | Pravna osoba | Odgovorna osoba | Obrtnik |
|---|---|---|---|
| Lakši prekršaji | 1.320 – 26.540 € | 260 – 2.650 € | 660 – 13.270 € |
| Teži prekršaji | 2.650 – 66.360 € | 390 – 6.630 € | 1.320 – 39.810 € |
| Najteži prekršaji | 3.980 – 66.360 € | 660 – 6.630 € | 3.980 – 39.810 € |
Primjeri prekršaja
Najteži
- korištenje programskog rješenja koje omogućuje postupke kojima se izbjegava fiskalizacija,
- neizdavanje eRačuna kad je izdavanje propisano,
- stavljanje u uporabu neispravnog rješenja za razmjenu eRačuna od strane informacijskog posrednika.
Teži
- neprovođenje fiskalizacije računa za djelatnosti za koje je propisana,
- fiskalizacija eRačuna koja nije provedena na propisan način ili u propisanim rokovima.
Lakši
- nečuvanje eRačuna u propisanom obliku i roku,
- nedostavljanje podataka o naplati ili odbijanju kroz eIzvještavanje, ili dostava izvan roka — o rokovima u članku eIzvještavanje,
- nepovezivanje stavaka eRačuna s ispravnom KPD oznakom — više u članku KPD 2025 na eRačunu.
I lakši prekršaj pravnoj osobi može donijeti kaznu do 26.540 eura. Propuštena dojava naplate ponavlja se svaki mjesec, pa sustavna greška brzo postaje skupa.
Odgovornost programa i posrednika
Novi zakon odgovornost ne stavlja samo na poduzetnika. Proizvođač ili održavatelj programskog rješenja koje omogućuje izbjegavanje fiskalizacije također je prekršajno odgovoran, a informacijski posrednici — prema Poreznoj upravi — odgovaraju za ispravnost svog rješenja i snose najtežu prekršajnu kaznu ako rješenje nije ispravno.
Za poduzetnika to je dodatni razlog da program bira među rješenjima koja rade s posrednikom sa službenog popisa Porezne uprave, a ne među improviziranim alatima.
Kako se zaštititi
Gotovo sve kazne iz ovog pregleda proizlaze iz propusta koji se ponavljaju: zaboravljena dojava, istekli certifikat, kriva oznaka. Najbolja zaštita je proces u kojem se obveze odrađuju same, u trenutku kad nastanu.
- eRačune izdajte kroz rješenje koje ih samo fiskalizira pri izdavanju.
- Fiskalizirajte sve račune građanima, bez obzira na način plaćanja.
- Uplate knjižite odmah, s pravim datumom, kako bi dojava naplate otišla na vrijeme.
- eRačune koje ne prihvaćate odbijajte kroz program, s razlogom.
- KPD oznake dodijelite stavkama cjenika jednom i provjerite ih jednom godišnje.
- Pratite istek certifikata za fiskalizaciju i obnovite ga na vrijeme.
- Eračune čuvajte u izvornom XML obliku, ne samo kao PDF.
Za širi pregled obveza pročitajte vodič kroz Fiskalizaciju 2.0.
Obveze koje se odrade same
racunomat.hr fiskalizira pri izdavanju, dojavljuje naplatu pri knjiženju, čuva poslani XML i ne pušta eRačun bez KPD oznake.
Pogledajte mogućnosti- Zakon o fiskalizaciji, Narodne novine 89/2025 — prekršajne odredbe
- Porezna uprava: Vodič kroz Fiskalizaciju 2.0
- Porezna uprava: Zakon o fiskalizaciji
Članak je sažetak i ne zamjenjuje pravni savjet. Mjerodavan je tekst Zakona o fiskalizaciji.